Američki i britanski špijuni tražili propuste u programima proizvođača antivirusa

Vesti, 25.06.2015, 01:00 AM

Američki i britanski špijuni tražili propuste u programima proizvođača antivirusa

Američka Nacionalna bezbednosna agencija (NSA) i njen britanski partner GCHQ hakovali su kompanije koje se bave informatičkom bezbednošću i koje su videle kao pretnju svojoj špijunaži, aktivno radeći na podrivanju bezbednosti antivirusnog i drugog sigurnosnog softvera, i to još od 2008., objavio je sajt Intercept pozivajući se na dokumenta Edvarda Snoudena.

Mnoge kompanije spomenute su u ovim dokumentima, ali nijedna od njih nije američka niti britanska. Iako se na spisku hakovanih nalaze F-Secure, ESET, Avast, BitDefender, AVG i Checkpoint, ruska kompanija Kaspersky Lab se izdvaja među njima.

Kako piše Intercept, GCHQ je reverznim inženjeringom antivirusnog softvera Kaspersky Laba pokušavao da pronađe ranjivosti koje bi mogle biti iskorišćene. NSA je istovremeno špijunirala emailove koje je dobijala ruska kompanija, tražeći izveštaje korisnika o malverima kako bi iste iskoristila za svoje ciljeve, a povremeno je proveravala i da li je Kaspersky ažurirao svoj antivirus da bi detektovao ove malvere.

NSA je navodno pronašla jednu slabost u softveru Kaspersky Laba: softver prenosi korisničke i sistemske informacije na servere kompanije u nešifrovanom obliku, tako da je NSA razmišljala o tome da prikuplja ove informacije i koristi ih za jedinstvenu identifikaciju uređaja korisnika proizvoda Kaspersky Laba, u slučaju da se u budućnosti pojavi potreba za takvim informacijama.

Kaspersky Lab je demantovao da ove informacije mogu biti iskorišćene za identifikaciju korisnika ili kompanija, kao i da se one šalju u nešifrovanom obliku.

Ova vest dolazi dve nedelje pošto je kompanija Kaspersky Lab objavila da je grupa koju je finansirala neka država i koja stoji iza malvera Duqu, kompromitovala korporativnu mrežu kompanije.

Veruje se da je Duqu korišćen za prikupljanje informacija tokom pripreme napada malvera Stuxnet na iransko nuklearno postrojenje Natanz. Iako zvanično krivac nikada nije pronađen, nezvanično se moglo čuti da je najverovatniji krivac za napad Izrael.

Duqu 2.0 je tragao za informacijama o najnovijim tehnologijama i istraživanjima Kaspersky Laba.

Osim proizvođača antivirusa, agencije su tragale i za slabostima u drugom softveru, uključujući i komercijalni softver za enrkipciju kao što je Exlade CrypticDisk i Acer eDataSecurity, sistemima foruma vBulletin i Invasion Power Board, cPanelu, softveru za upravljanje Cisco ruterima i drugim.


Prijavite se na našu mailing listu i primajte najnovije vesti (jednom dnevno) putem emaila svakog radnog dana besplatno:

Izdvojeno

Microsoft je i dalje brend koji se najviše zloupotrebljava u phishing napadima

Microsoft je i dalje brend koji se najviše zloupotrebljava u phishing napadima

Prema podacima kompanije Check Point, Microsoft je brend koji se najviše zloupotrebljavao, u čak 38% svih phishing napada u prvom kvartalu 2024. Ovo... Dalje

Farmakokriminal na internetu: Facebook, X i Instagram preplavljeni oglasima za kopije poznatih lekova

Farmakokriminal na internetu: Facebook, X i Instagram preplavljeni oglasima za kopije poznatih lekova

Hiljade lažnih onlajn apoteka koje prodaju kopije lekova širom sveta, uključujući i kopije popularnog Ozempica, leka za lečenje dijabetesa tipa ... Dalje

Rusija i Ukrajina na vrhu prvog svetskog indeksa sajber kriminala

Rusija i Ukrajina na vrhu prvog svetskog indeksa sajber kriminala

Časopis PLOS ONE objavio je 10. aprila naučni rad pod nazivom „Mapiranje globalne geografije sajber kriminala sa svetskim indeksom sajber krim... Dalje

Prevare sa lažnim glasovnim porukama u porastu: LastPass objavio detalje o jednom takvom napadu na kompaniju

Prevare sa lažnim glasovnim porukama u porastu: LastPass objavio detalje o jednom takvom napadu na kompaniju

LastPass je objavio da su prevaranti pokušali da prevare jednog od zaposlenih u kompaniji koristeći lažnu glasovnu poruku izvršnog direktora Last... Dalje

Istraživanje otkriva da većina ljudi ima između 3 i 10 onlajn naloga, ali stvaran broj bi mogao biti i mnogo veći

Istraživanje otkriva da većina ljudi ima između 3 i 10 onlajn naloga, ali stvaran broj bi mogao biti i mnogo veći

Hteli to ili ne, onlajn nalozi su sada sastavni deo naših života. Broj naloga na mreži koje neko ima direktno je propcionalan šansi da postane žr... Dalje