Sponzorisani rezultati pretrage na Bing-u i Yahoo-u vode do opasnog rootkit-a

Vesti, 17.10.2011, 08:11 AM

Sponzorisani rezultati pretrage na Bing-u i Yahoo-u vode do opasnog rootkit-a

Ukoliko tragate za Flash Player-om koristeći kao pretraživače Yahoo ili Bing, mogli biste umesto željenog programa da naiđete na nešto što ne biste želeli na svom računaru.

Istraživači kompanije GFI Software, proizvođača antivirusa, otkrili su da takozvani sponzorisani rezultati pretrage koji se pojavljuju kao odgovor na ključne reči “Adobe Flash” na Yahoo i Bing pretraživačima vode ka stranici pod nazivom “Download Flash Player” koja se nalazi na adresi GetAdobeFlash.com

Klik na link preusmerava korisnike ka lažnoj stranici na kojoj se reklamira Flash Player 10 ali umesto njega sa te internet adrese se distribuira opasni rootkit.

Reč je o Sirefef (ZeroAccess ili Max++) rootkit-u, kojeg su stručnjaci GFI Software-a označili kao najopasniji maliciozni kod koji trenutno cirkuliše internetom. Sirefef onemogućava svaki pokušaj da bude uklonjen sa zaraženog računara, i skoro ga je nemoguće ukloniti, kažu iz GFI.

Ovo nije prvi put da je pretraga na Bingu zagađena na ovakav način, preko sponzorisanih rezultata. Prošlog meseca GFI je takođe izvestio o sličnom zagađenju pretrage koja je ovog puta koristila popularnost nekolicine programa, među kojima su se našli Firefox, Skype i uTorrent.

Ovakvi incidenti ukazuju da na to da Microsoft mora da bolje kontroliše oglase na Bingu, smatraju u GFI. To što je i Yahoo pogođen ovim zagađenjem pretrage posledica je toga što oba pretraživača koriste isti mehanizam pretrage.

Google je nekada imao sličan problem sa sajber kriminalcima koji su uspevali da prevare Google-ov tim koji je zadužen za oglase na pretraživaču. Međutim, Google je sada oprezniji i ovakvi napadi na Google-u su sada prava retkost. To je i razlog zbog čega su napori sajber kriminalaca preusmereni sa Google-a koji je postao teška meta na Bing koji očigledno ima daleko slabiju kontrolu oglasa.

Za sada se ovakvi napadi oslanjaju uglavnom na taktike društvenog inženjeringa, te se korisnici, da bi distribucija malware-a bila uspešna, moraju nagovoriti da preuzmu maliciozni fajl sa određene lažne strane. Ukoliko korisnik ne nasedne, rezultat će biti nepovoljan po napadače. Međutim, kako upozoravaju iz GFI, moglo bi doći do promene taktike, te bi exploit-i i drive-by installs na ovakvim lažnim sajtovima predstavljali daleko ozbiljniji problem.

Opšte preporuka stručnjaka koja je ujedno i način da se izbegnu ovakve zamke glasi: preuzimajte programe sa legitimnih veb sajtova proizvođača i programera i to tako to ćete adresu veb sajta sami uneti u adresni bar browser-a umesto da idete lakšim ali opasnijim putem pretraživanja.


Prijavite se na našu mailing listu i primajte najnovije vesti (jednom dnevno) putem emaila svakog radnog dana besplatno:

Izdvojeno

Rusija i Ukrajina na vrhu prvog svetskog indeksa sajber kriminala

Rusija i Ukrajina na vrhu prvog svetskog indeksa sajber kriminala

Časopis PLOS ONE objavio je 10. aprila naučni rad pod nazivom „Mapiranje globalne geografije sajber kriminala sa svetskim indeksom sajber krim... Dalje

Prevare sa lažnim glasovnim porukama u porastu: LastPass objavio detalje o jednom takvom napadu na kompaniju

Prevare sa lažnim glasovnim porukama u porastu: LastPass objavio detalje o jednom takvom napadu na kompaniju

LastPass je objavio da su prevaranti pokušali da prevare jednog od zaposlenih u kompaniji koristeći lažnu glasovnu poruku izvršnog direktora Last... Dalje

Istraživanje otkriva da većina ljudi ima između 3 i 10 onlajn naloga, ali stvaran broj bi mogao biti i mnogo veći

Istraživanje otkriva da većina ljudi ima između 3 i 10 onlajn naloga, ali stvaran broj bi mogao biti i mnogo veći

Hteli to ili ne, onlajn nalozi su sada sastavni deo naših života. Broj naloga na mreži koje neko ima direktno je propcionalan šansi da postane žr... Dalje

Apple ažurira sistem upozorenja o špijunskom softveru

Apple ažurira sistem upozorenja o špijunskom softveru

Apple je revidirao svoju dokumentaciju u vezi sa sistemom upozoravanja za pretnje od komercijalnog špijunskog softvera, precizirajući da kompanija ... Dalje

Poznati YouTube kanali se ponovo koriste za širenje opasnih malvera

Poznati YouTube kanali se ponovo koriste za širenje opasnih malvera

Hakeri sve više koriste YouTube za distribuciju malvera za krađu informacija (infostealer) prisvajanjem legitimnih kanala, ali i korišćenjem sops... Dalje