Šta bi korisnici mogli da nauče od stručnjaka za bezbednost

Vesti, 24.07.2015, 01:00 AM

Šta bi korisnici mogli da nauče od stručnjaka za bezbednost

Istraživači iz kompanije Google pitali su 231 stručnjaka za bezbednost i 294 korisnika interneta koji nisu stručnjaci o njihovoj praksi kada je u pitanju bezbednost. Ispostavilo se da se ove dve grupe veoma razlikuju kada su u pitanju prioriteti.

Onima koji nisu stručnjaci najvažnije je da koriste antivirusni softver, jake lozinke, da često menjaju lozinke, da posećuju samo web sajtove koji su im poznati i da ne dele lične podatke. S druge strane, za stručnjake je najbitnije da instaliraju ažuriranja softvera, da koriste jedinstvene lozinke, dvofaktornu autentifikaciju, jake lozinke i menadžere lozinki.

Stručnjaci prepoznaju koristi od ažuriranja. “Zakrpa, zakrpa, zakrpa”, kaže jedan od njih, dok one koji nisu stručnjaci brine potencijalna opasnost od ažuriranja softvera: “Ne znam da li je ažuriranje softvera uvek bezbedno. Šta ako preuzmete maliciozni softver?”, kaže jedan od korisnika. “Automatska ažuriranja softvera po mom mišljenju nisu bezbedna, s obziirom da mogu biti zloupotrebljena za preuzimanje malicioznog sadržaja.”

Stručnjaci prepoznaju neophodnost korišćenja jedinstvenih i jakih lozinki, kao i koliko korisni mogu biti menadžeri lozinki. Oni koji nisu eksperti ređe koriste menadžere lozinki - neki od njih misle da ih je teško koristiti, neki ne shvataju koliko korisni oni mogu biti, dok ostali jednostavno žele da zapisuju lozinke na papiru.

Još jedna zanimljivost je da oni koji nisu stručnjaci vole da koriste antivirusni softver, verovatno zbog toga što veruju da im antivirusni softver daje jednostavni, konkretni i naizgled jasan odgovor u vezi bezbednosnog statusa njihovog računara. Ali stručnjaci znaju da antivirusi nisu neprobojno rešenje, i zabrinuti su zbog velikog broja korisnika koji veruju u suprotno.

Obični korisnici izbegavaju sajtove koji su im nisu poznati, i posećuju pouzdane sajtove, verujući da su ovakvi sajtovi uvek sigurni. Oni izgleda nisu svesni da većina malicioznih sajtova nisu sajtovi napadača, već kompomitovani sajtovi koji se koriste za širenje malvera.

Na kraju, još jedna velika razlika između dve grupe je ta što stručnjaci češće koriste dvofaktornu autentifikaciju kada je ona dostupna. Obični korisnici često nisu sigurni kako ova opcija funkcioniše i koje su koristi od nje, kao i kako koristiti ovu mogućnost, te je zbog toga nevoljno koriste.


Prijavite se na našu mailing listu i primajte najnovije vesti (jednom dnevno) putem emaila svakog radnog dana besplatno:

Izdvojeno

Microsoft je i dalje brend koji se najviše zloupotrebljava u phishing napadima

Microsoft je i dalje brend koji se najviše zloupotrebljava u phishing napadima

Prema podacima kompanije Check Point, Microsoft je brend koji se najviše zloupotrebljavao, u čak 38% svih phishing napada u prvom kvartalu 2024. Ovo... Dalje

Farmakokriminal na internetu: Facebook, X i Instagram preplavljeni oglasima za kopije poznatih lekova

Farmakokriminal na internetu: Facebook, X i Instagram preplavljeni oglasima za kopije poznatih lekova

Hiljade lažnih onlajn apoteka koje prodaju kopije lekova širom sveta, uključujući i kopije popularnog Ozempica, leka za lečenje dijabetesa tipa ... Dalje

Rusija i Ukrajina na vrhu prvog svetskog indeksa sajber kriminala

Rusija i Ukrajina na vrhu prvog svetskog indeksa sajber kriminala

Časopis PLOS ONE objavio je 10. aprila naučni rad pod nazivom „Mapiranje globalne geografije sajber kriminala sa svetskim indeksom sajber krim... Dalje

Prevare sa lažnim glasovnim porukama u porastu: LastPass objavio detalje o jednom takvom napadu na kompaniju

Prevare sa lažnim glasovnim porukama u porastu: LastPass objavio detalje o jednom takvom napadu na kompaniju

LastPass je objavio da su prevaranti pokušali da prevare jednog od zaposlenih u kompaniji koristeći lažnu glasovnu poruku izvršnog direktora Last... Dalje

Istraživanje otkriva da većina ljudi ima između 3 i 10 onlajn naloga, ali stvaran broj bi mogao biti i mnogo veći

Istraživanje otkriva da većina ljudi ima između 3 i 10 onlajn naloga, ali stvaran broj bi mogao biti i mnogo veći

Hteli to ili ne, onlajn nalozi su sada sastavni deo naših života. Broj naloga na mreži koje neko ima direktno je propcionalan šansi da postane žr... Dalje