Crno tržište sajber-kriminala
Vesti, 21.01.2011, 09:40 AM

Koliko košta kupovina ukradenog broja kreditne kartice na crnom tržištu? I šta je sa rentiranjem bot (zombi) mreže ili otvaranjem lažne internet prodavnice zarad krađe identiteta korisnika?
Sajber-kriminal podrazumeva aktivnosti poput krađe brojeva kreditnih kartica, pranja novca, bot mreža i drugih black hat aktivnosti (vidi Rizici na internetu: Black hat SEO). Novi izveštaj PandaLabs-a otkriva kretanje cena nekih od najpopularnijih oblika sajber-kriminala. Obične internet korisnike mogle bi da iznenade cifre koje se spominju kada se govori o najčešćim kriminalnim aktivnostima na internetu.
Primera radi, podatke o bankovnom računu sa šestocifrenim saldom možete kupiti za 80 do 700 dolara. Usluga dizajniranja i postavljanja lažne internet prodavnice koštaće vas između 30 i 300 dolara. Cena mašina za kloniranje kreditnih kartica kreće se od 200 do 1000 dolara a lažni bankomat, koji krade vredne podatke o karticama svih koji ga koriste može se kupiti za samo 3500 dolara.
Crno tržište sajber-kriminala odgovara na potrebe kupaca kao i svaki drugi biznis, kažu u PandaLabs-u. "S obzirom na veliku konkurenciju u ovoj industriji, pravilo ponude i potražnje obezbeđuje konkurentnost cena, a operateri čak nude značajne popuste za one koji kupuju na veliko," kaže se u izveštaju. "Oni će vam ponuditi besplatan probni pristup ukradenim podacima o bankovnim računima ili kreditnim karticama, kao i garanciju za povraćaj novca i zamenu."
Većina prodavaca i kupaca ostaje relativno anonimna u ovakvim transakcijama, a poslovi ovakve vrste se sklapaju preko chat programa a plaćanje vrši preko servisa kakvi su Western Union, Liberty Reserve i WebMoney.
"Iako nemamo precizne podatke," kaže se dalje u izveštaju, "verujemo da je ovaj biznis doživeo ekspanziju sa aktuelnom ekonomskom krizom. Ranije nije bilo lako pronaći sajtove ili pojedince koji su specijalizovani za ovakav tip poslovanja, dok je sada na forumima relativno lako naići na ovakve ponude."
Broj zlonamernih programa takođe beleži porast, naročito ako se govori o onima koji kradu podatke koji su u vezi za bankovnim računima. Trenutno, Trojanci čine 71% svih novih malicioznih programa, što je značajan porast u odnosu na 49% što je podatak iz 2005. Naravno, ovi programi gotovo uvek pogađaju operativne sisteme Windows.
"Pre pet godina, "kaže se dalje u izveštaju PandaLabs-a, "bilo je 92000 vrsta malicioznih programa koje je kompanija katalogizirala tokom svojeg petnestogodišnjeg postojanja. Ovaj broj je porastao na 14 miliona do 2008. godine i 60 miliona do 2010."

Izdvojeno
WeTransfer ponovo menja uslove korišćenja nakon lavine kritika zbog korišćenja sadržaja za obuku AI

Korisnike WeTransfera, popularne platforme za slanje velikih fajlova, uznemirila je najava kompanije o promeni uslova korišćenja. Novi uslovi koriš... Dalje
Kako hakeri mogu prevariti Gemini i vas

Istraživači iz firme 0din uspeli su da prevare Google Gemini for Workspace da sam „poslušno“ izvršava skrivene komande ubačene u imej... Dalje
Grok‑4 hakovan samo dva dana posle javnog predstavljanja

Samo 48 sati nakon što je predstavljen javnosti, najnoviji veliki jezički model Grok-4 je „jailbreak-ovan“. Istraživači iz NeuralTrust... Dalje
TikTok ponovo pod istragom zbog prenosa podataka korisnika na servere u Kini
.jpg)
Irska Komisija za zaštitu podataka (DPC) pokrenula je novu istragu protiv TikTok-a zbog sumnje da se podaci evropskih korisnika i dalje prebacuju na ... Dalje
Koliko nas zapravo Google prati čak i kad mislimo da ne može?

Koliko nas zapravo Google prati čak i kad mislimo da ne može? Nova studija SafetyDetectives otkriva koliko je Google zapravo svuda oko nas na intern... Dalje
Pratite nas
Nagrade