Da li treba verovati aplikaciji FaceApp

Vesti, 18.07.2019, 01:00 AM

Da li treba verovati aplikaciji FaceApp

Malo je verovatno da ovih dana niste videli fotografije bar nekih od svojih prijatelja koje su delo aplikacije FaceApp. Svi pričaju o ovoj aplikaciji pomoću koje možete videti kako ćete izgledati kad ostarite.

Hiljade ljudi delilo je na društvenim mrežama svoje slike iz FaceApp aplikacije. To što je aplikacija poslednjih dana izuzetno popularna, privuklo je pažnju stručnjaka koji su izrazili zabrinutost zbog njenih uslova korišćenja.

FaceApp nije nova aplikacija. Ona je prvi put privukla pažnju pre dve godine zbog toga što je pretvarala lica ljudi “jedne nacionalnosti u lica druge nacionalnosti", što je naišlo na loše reakcije pa je ova opcija ubrzo ukinuta.

Aplikacija vam omogućava da isprobate kako vam stoje različite boje kose i frizure, brkovi i brada. Sa njom možete na vaše nenašminkano lice dodati savršenu dnevnu ili večernju šminku ili prelep osmeh iako ste na slici mrzovoljni. Pri tome se linije oko usta, brade i obraza prilagođavaju prirodnom izgledu.

Ovo se radi uz pomoć veštačke inteligencije. Aplikacija učitava fotografiju vašeg lica i prilagođava je na osnovu drugih slika.

FaceApp kaže da se većina slika briše sa njihovih servera u roku od 48 sati od njihovog učitavanja i da aplikacija uzima samo fotografije koje su korisnici odabrali.

Međutim, programer Džošua Nozi tvrdi da je FaceApp učitavao fotografije sa pametnih telefona ljudi bez traženja dozvole.

Sa tim se ne slaže francuski istraživač koji koristi pseudonim Eliot Alderson koji je istraživao ove tvrdnje i koji kaže da se takvo masovno prikupljanje fotografija ne dešava i da FaceApp uzima samo fotografije koje su korisnici odlučili da pošalju.

FaceApp je potvrdio BBC-ju da su učitavane samo fotografije koju su poslali korisnici.

Drugi spekulišu da FaceApp može da koristi podatke prikupljene sa fotografija korisnika za obuku algoritama za prepoznavanje lica. Ovo se može uraditi čak i nakon brisanja fotografija, jer se merenja karakteristika na licu mogu izvući i koristiti u te svrhe. Ipak, direktor firme koja je vlasnik FaceApp aplikacije, Jaroslav Gončarov rekao je BBC-ju da se to ne radi.

Ipak, neki misle da to nije tako. Zašto FaceApp uopšte treba da učitava fotografije kada aplikacija može u teoriji samo da obrađuje slike lokalno na pametnim telefonima, umesto da ih šalje u oblak?

Server koji čuva fotografije korisnika nalazi se u SAD. FaceApp je ruska kompanija sa kancelarijama u Sankt Peterburgu.

Istraživač Džejn Vong je na Twitteru rekla da to što je FaceApp izabrao da fotografije korisnika obrađuje na svom serveru umesto na telefonu, daje kompaniji prednost u poslovnom smislu, jer na taj način ona krije svoj kod od konkurenata i štiti ga od kopiranja. Sa druge strane, obrađivanje fotografija na samom telefonu bi bilo sporije i potrošnja baterije bi bila veća.

BBC citira američkog advokata Elizabet Vajnštajn koja kaže da uslovi korišćenja aplikacije ukazuju da fotografije mogu biti korišćene u komercijalne svrhe, kao na primer za reklame same aplikacije.

Ipak, direktor Gončarov kaže da su uslovi u politici privatnosti FaceAppa generički i da kompanija ne deli nikakve podatke zbog ciljanih oglasa. Aplikacija zarađuje od pretplata za premijum funkcije, objasnio je on.

"Uslovi FaceAppa omogućavaju kompaniji da radi ono što im se sviđa sa fotografijama svojih korisnika, što je zabrinjavajuće, ali je prilično uobičajeno", rekao je BBC-ju Stiven Murdok sa Londonskog univerzitetskog koledža. "Kompanije znaju da gotovo niko ne čita politiku privatnosti i zato traže što više prava, za slučaj da im to postane korisno, čak i ako im za trenutne planove ne trebaju."


Prijavite se na našu mailing listu i primajte najnovije vesti (jednom dnevno) putem emaila svakog radnog dana besplatno:

Izdvojeno

Otkriveno na hiljade lažnih onlajn prodavnica - kupci ostali bez novca na računima

Otkriveno na hiljade lažnih onlajn prodavnica - kupci ostali bez novca na računima

Firma za sajber bezbednost Silent Push otkrila je na hiljade veb sajtova koji se lažno predstavljaju kao sajtovi velikih brendova kao što su Apple i... Dalje

40 lažnih ekstenzija za Firefox krade kriptovalute korisnika

40 lažnih ekstenzija za Firefox krade kriptovalute korisnika

Istraživači sajber bezbednosti iz kompanije Koi Security otkrili su više od 40 ekstenzija za Mozilla Firefox koje kradu privatne ključeve i seed f... Dalje

Budite oprezni: veštačka inteligencija ponekad izmišlja i može vas poslati na lažni veb sajt

Budite oprezni: veštačka inteligencija ponekad izmišlja i može vas poslati na lažni veb sajt

Bezbednosni istraživači otkrili su ozbiljan rizik u radu velikih jezičkih modela (LLM), poput popularnih AI asistenata. Naime, kada ih pitate jedno... Dalje

Ažurirajte Chrome odmah: Hakeri koriste ranjivost u veb pregledaču

Ažurirajte Chrome odmah: Hakeri koriste ranjivost u veb pregledaču

Google je objavio hitna bezbednosna ažuriranja za Chrome kako bi rešio ozbiljnu ranjivost koja se već zloupotrebljava u napadima. Ovaj „zero-... Dalje

Kada sajber kriminal ubija: Bolnice na udaru ransomware-a

Kada sajber kriminal ubija: Bolnice na udaru ransomware-a

Do skoro, sajber kriminal se uglavnom svodio na krađu podataka ili novca. Ali dva napada ransomware-a na evropske bolnice pokazuju da sajber kriminal... Dalje