Europol upozorava: Dipfejk će se sve više koristiti u organizovanom kriminalu

Vesti, 29.04.2022, 01:00 AM

Europol upozorava: Dipfejk će se sve više koristiti u organizovanom kriminalu

Dipfejk tehnologija će se intenzivno koristi u organizovanom kriminalu u narednim godinama, predviđa novo istraživanje Europola.

Europolova Laboratorija za inovacije upozorila je da će agencije zadužene za sprovođenje zakona morati da unaprede veštine i tehnologije koje su na raspolaganju policajcima kako bi održale korak sa upotrebom dipfejk tehnologije od strane kriminalaca.

Analiza je istakla kako se dipfejk koristi u tri ključne oblasti: dezinformacije, pornografija i prevare sa dokumenatima. Predviđa se da će takvi napadi postati sve realističniji i opasniji kako se tehnologija bude unapređivala u narednim godinama.

Dezinformacije: Europol je dao nekoliko primera kako se lažne informacije mogu širiti korišćenjem dipfejka, što može dovesti do potencijalno razornih posledica. To uključuje geopolitičku sferu, a u izveštaju se navodi kako su SAD otkrile plan Rusije da koristi lažni video da bi opravdala invaziju na Ukrajinu. Nakon što se invazija desila, zvaničnici ukrajinske vlade upozorili su da bi Rusija mogla širiti dipfejk video snimke predaje ukrajinskog predsednika. Ista bi se tehnologija takođe mogla koristiti i za napade na kompanije, kao na primer za pravljenje lažnih video ili audio snimaka koji bi bili “dokaz”, na primer, da je direktor kompanije umešan u nešto nezakonto. U jednom slučaju, kriminalci su ojadili jednu energetsku kompaniju za 243.000 dolara tako što su napravili lažni audio snimak sa glasom glavnog izvršnog direktora kompanije.

Pornografija: Izveštaj je citirao studiju kompanije Sensity, koja je otkrila da 96% lažnih video snimaka uključuje pornografiju. Ovo obično uključuje prikazivanje lica žrtve preko lica pornografskog glumca, zbog čega izgleda kao da žrtva učestvuje u seksualnom činu.

Prevare sa dokumentima: Dok falsifikovanje pasoša postaje sve teže zbog savremenih mera za sprečavanje prevara, izveštaj je otkrio da ova tehnologija može kombinovati ili transformisati lice osobe kojoj pasoš pripada i osobe koja želi da dobije pasoš ilegalno, povećavajući šanse da fotografija prođe proveru identiteta, uključujući i automatizovane provere.

Autori izveštaja su dodali da, slično drugim alatima koji se koriste u sajber kriminalu, mogućnosti koje pruža dipfejk postaju pristupačnije masama putem dipfejk aplikacija i veb sajtova.

Pored toga, u izveštaju se primećuje da bi dipfejk mogao negativno uticati i na sudske procese. U jednom nedavnom slučaju koji je vođen zbog dobijanja starateljstva nad detetom, majka deteta je manipulisala audio snimkom svog muža pokušavajući da ubedi sud da se nasilnički ponašao prema njoj.

Da bi se efikasno nosile sa ovakvim vrstama pretnji, Europol je rekao da agencije zadužene za sprovođenje zakona moraju da razviju nove veštine i tehnologije. To podrazumeva ručno otkrivanje, koje uključuje traženje nedoslednosti, i automatizovane tehnike otkrivanja, uključujući softver za otkrivanje dipfejka koji koristi veštačku inteligenciju.

Kreatori politike takođe moraju da razmotre nove zakone, dodaje se u izveštaju.

„U narednim mesecima i godinama, velika je verovatnoća da će akteri pretnji sve više koristiti dipfejk tehnologiju da bi olakšali razna krivična dela i sproveli kampanje dezinformacija kako bi uticali na javno mnjenje. Napredak u mašinskom učenju i veštačkoj inteligenciji nastaviće da unapređuje mogućnosti softvera koji se koristi za kreiranje dipfejka”, rekli su istraživači.

„Pored toga, društvene mreže i drugi provajderi onlajn usluga trebalo bi da igraju veću ulogu u identifikaciji i uklanjanju dipfejk sadržaja sa svojih platformi. Kako javnost bude sve više edukovana o dipfejkovima, širom sveta će biti sve veća zabrinutost zbog njihovog uticaja na pojedince, zajednice i demokratije.”


Prijavite se na našu mailing listu i primajte najnovije vesti (jednom dnevno) putem emaila svakog radnog dana besplatno:

Izdvojeno

Da li su vaše lozinke među najslabijim lozinkama?

Da li su vaše lozinke među najslabijim lozinkama?

Analiza više od 19 milijardi procurelih lozinki otkrila je i dalje prisutnu, široko rasprostranjenu pojavu ponovne upotrebe slabih lozinki. Lozinke,... Dalje

Prevare sa „tajanstvenim kutijama“ kradu podatke sa platnih kartica i novac sa računa kupaca

Prevare sa „tajanstvenim kutijama“ kradu podatke sa platnih kartica i novac sa računa kupaca

Istraživači kompanije Bitdefender upozorili su veoma sofisticirane prevare putem pretplata, za koje sajber kriminalci koriste „neverovatno ube... Dalje

Nalozi trećine korisnika interneta hakovani prošle godine zbog slabe lozinke

Nalozi trećine korisnika interneta hakovani prošle godine zbog slabe lozinke

Bar jedan onlajn nalog više od trećine (36%) ljudi prošle godine je hakovan zbog slabe ili ukradene lozinke, otkrilo je novo istraživanje FIDO al... Dalje

Google: Softverske ranjivosti nultog dana veoma tražene i sve ih je lakše nabaviti, a evo ko ih i zašto koristi

Google: Softverske ranjivosti nultog dana veoma tražene i sve ih je lakše nabaviti, a evo ko ih i zašto koristi

Sajber kriminalci su koristili najmanje 75 bezbednosnih ranjivosti za koje proizvođači softvera nisu znali - takozvane nulte ranjivosti - otkriva iz... Dalje

Microsoft glavna meta fišing napada, Mastercard se vratio na listu najčešće zloupotrebljavanih brendova

Microsoft glavna meta fišing napada, Mastercard se vratio na listu najčešće zloupotrebljavanih brendova

Microsoft je i dalje brend koji se najviše zloupotrebljava u fišing napadima. Ime tehnološkog giganta pojavljuje se u više od trećine (36%) svih ... Dalje