Ko je ključni čovek u čuvenom napadu virusa Stuxnet na Iran
Vesti, 09.01.2024, 14:00 PM
Nije novost to što se veruje da su SAD i Izrael kreatori sofisticiranog malvera Stuxnet, koji je iskoristio propuste nultog dana za sabotažu iranskih postrojenja za obogaćivanje uranijuma u Natanzu, kao i da su SAD kasnije pokušale da koriste verziju Stuxneta protiv severnokorejskog programa nuklearnog naoružanja.
Međutim, novost je ono što se tvrdi u izveštaju NL Timesa da je te 2008. godine, jedan Holanđanin odigrao ključnu ulogu u čuvenom napadu Stuxneta na iransko nuklearno postrojenje, koji se potom greškom otrgao kontroli i izašao u spoljni svet.
NL Times piše da je agent AIVD-a (holandske obaveštajne agencije), Erik van Saben, pomogao napad koji je paralizovao nuklearni program Irana, a da o tome holandska vlada ništa nije znala.
Erik van Saben je navodno dobio pristup Natanzu, radeći za kompaniju koja je instalirala opremu u nuklearnom postrojenju. Takva osoba mogla je ne samo da prikupi tehničke informacije o računarskim sistemima koji upravljaju centrifugama, već i da unese malver na USB stik. To svakako zvuči uverljivije nego ostavljanje USB stika na parkingu sa nadom da će ga neko pokupiti i priključiti na računar.
Veći deo ovog izveštaja zasnovan je na članku de Volksranta iz 2019. godine, koji je napisao holandski istraživački novinar Huib Moderkolk.
Međutim, u tom članku se ne pominje Erik van Saben i tvrdi se da su holandske obaveštajne službe AIVD i MIVD regrutovale neimenovanog iranskog (a ne holandskog) inženjera.
U međuvremenu, list je nastavio da istražuje slučaj, a novinari su razgovarali sa desetinama umešanih ljudi, uključujući 19 zaposlenih u AIVD i MIVD. Oni su rekli da se Holanđanin Van Saben infiltrirao u podzemni nuklearni kompleks u gradu Natanc i instalirao opremu zaraženu virusom Stuxnet. Razvoj softvera koštao je navodno više od milijardu dolara. On je izazvao kvar velikog broja nuklearnih centrifuga, što je, prema procenama, paralisalo nuklearni program Irana na nekoliko godina.
Niko u Holandiji nije znao da se ovaj novi tip sajber oružja koristi u operaciji, piše Volkskrant. Obaveštajne službe su znale da učestvuju u sabotaži iranskog nuklearnog programa, ali ne i da njihov agent koristi Stuxnet. „Amerikanci su nas iskoristili“, rekao je za Volkskrant izvor iz obaveštajnih službi.
Prema pisanju lista, odbor Stiekem, što u prevodu znači „tajni komitet“, preko kog se najveće političke stranke obaveštavaju o akcijama obaveštajnih službi, takođe nije znao ništa o učešću Holandije u ovoj operaciji.
Nažalost, Erik van Saben ne može da odgovori na tvrdnje da je igrao ključnu ulogu u jednom od najozloglašenijih sajber napada u istoriji. Poginuo je u nesreći na motoru, samo dve nedelje nakon što je napustio Iran, u januaru 2009. godine, u blizini svoje kuće u Dubaiju. Imao je 36 godina.
Iako ništa ne ukazuje da njegova pogibija nije samo nesrećan slučaj, anonimni izvor iz MIVD-a rekao je novinarima da je Van Saben „platio visoku cenu“.
Van Sabena je AIVD regrutovao 2005. godine, navodi list. Njegovo tehničko iskustvo, mnogi kontakti u regionu i veze sa Iranom, s obzirom da je već poslovao u Iranu, bio oženjen Irankom i boravio sa porodicom u zemlji, učinili su ga idealnim za misiju.
Nejasno je da li je Holanđanin znao za svoju ulogu u diverzantskoj operaciji, piše Volkskrant. Ono što list tvrdi je da je Van Saben pustio Stuxnet u nuklearni kompleks Natanz tokom jednog od svojih putovanja u Iran. Virus je verovatno bio u pumpi za vodu koju je Van Saben tamo ugradio.
Nekoliko parlamentaraca je tražilo pojašnjenje o operaciji. Neimenovani rukovodilac AIVD-a rekao je da vlada možda namerno nije bila obaveštena o operaciji zbog potencijalnih političkih posledica.
Foto: Alireza Mortazavi /Pexels
Izdvojeno
Lažni Claude Desktop sa domena Claude.ai širio SectopRAT malver
Istraživači kompanije Huntress otkrili su novu kampanju u kojoj su napadači preko Bing pretrage širili lažni instalacioni program za Claude Deskt... Dalje
Google uvodi selfi video kao novu opciju za oporavak naloga
Google je predstavio novu opciju za vraćanje korisničkih naloga koja koristi „selfi video“ za potvrdu identiteta korisnika kada uobičaj... Dalje
Adobe ispravio propust koji je mogao da omogući hakerima pristup WhatsApp razgovorima korisnika
Istraživači kompanije Guardio otkrili su ozbiljan bezbednosni propust u Adobe Acrobat ekstenziji za Google Chrome, koji je mogao da omogući napada... Dalje
ConsentFix: nova varijanta ClickFix napada krade Microsoft 365 naloge bez lozinke
Sajber kriminalci se sve više udaljavaju od malvera, oslanjajući se umesto toga na društveni inženjering koji iskorišćava uobičajenu korisni... Dalje
OpenAI: AI modeli izašli iz kontrolisanog okruženja i hakovali Hugging Face kako bi „prepisali“ odgovore na testu
OpenAI je objavio da su dva njegova modela veštačke inteligencije tokom internog testiranja uspela da izađu iz kontrolisanog okruženja bez pristup... Dalje
Pratite nas
Nagrade






Pratite nas preko RSS-a





