Policija pretresla kancelarije proizvođača čuvenog špijunskog softvera FinSpy

Vesti, 15.10.2020, 11:00 AM

Policija pretresla kancelarije proizvođača čuvenog špijunskog softvera FinSpy

Nemačka policija izvršila je pretres kancelarija nemačke kompanije FinFisher, sa sedištem u Minhenu, koja prodaje čuveni komercijalni softver za nadzor „FinSpy“, zbog sumnje da je softver ilegalno izvozila bez potrebnog odobrenja.

U akciji koja je trajala od 6. do 8. oktobra istražitelji iz nemačkog Carinskog istražnog biroa (ZKA), po nalogu minhenskog javnog tužilaštva, pretresli su ukupno 15 objekata u Minhenu, uključujući poslovne prostore FinFisher GmbH i privatne stanove direktora. Pretresa je bilo i u Rumuniji, gde je policija upala u kancelarije dva poslovna partnera FinFishera.

Za one koji ne znaju, FinSpy je izuzetno moćan špijunski softver koji se prodaje vladama širom sveta kao legalno sredstvo za nadzor, ali ovaj softver takođe kupuju i koriste represivni režimi za špijuniranje aktivista, političkih neistomišljenika i novinara. FinSpy kupuju policije i obaveštajne agencije, a među kupcima je i nemačka savezna policija.

Ozloglašeni FinSpy može se koristiti za nadzor na desktop i mobilnim operativnim sistemima, uključujući Android, iOS, Windows, macOS i Linux. On pruža mogućnost tajnog uključivanja veb kamere i mikrofona na uređaju, snima sve što praćene osobe kucaju na tastaturi, presreće pozive i izvlači osetljive podatke.

Međutim, prema izveštaju BR (Bayerischer Rundfunk) i NDR (Norddeutscher Rundfunk), firma je navodno ilegalno izvozila FinSpy u druge zemlje bez izvozne dozvole koju je morala da izda savezna vlada.

Minhensko javno tužilaštvo sada istražuje da li je prekršen Zakon o spoljnoj trgovini i kakva su ulogu u tome odigrali direktori i zaposleni u FinFisher GmbH i još najmanje dve firme.

Pretresi su deo istrage koja je započeta prošle godine nakon krivične prijave koju su u julu 2019. podneli Društvo za slobodu, Netzpolitik, Reporteri bez granica i Evropski centar za ustavna i ljudska prava protiv direktora FinFisher GmbH. Potpisnici krivične prijave su tvrdili da je softver FinFishera instaliran na uređajima aktivista, političkih neistomišljenika i običnih građana u zemljama sa represivnim režimima, iako je FinFisheru zabranjeno da prodaje svoj softver u ovim zemljama.

FinFisher je negirao optužbe i tužio Netzpolitik, posle čega je tekst koji je Netzpolitik objavio o ovome uklonjen. Međutim, krivična prijava protiv FinFishera nije povučena.

Pretresi su izvršeni kako bi se prikupili dokazi u vezi sa tvrdnjama iznetim u krivičnoj prijavi, reklo je minhensko javno tužilaštvo.

2015. godine, uvedena je obaveza podnošenja zahteva za dozvolu za izvoz FinSpy u zemlje koje nisu članice EU, ali iako savezna vlada nije izdala nijednu izvoznu dozvolu, softver je pronađen na turskom veb sajtu 2017. godine gde je postavljen da bi špijunirao članove opozicije a korišćen je i u Egiptu za špijuniranje nevladinih organizacija. To ukazuje da je kompanija ilegalno izvozila softver FinSpy uprkos postojećoj proceduri obaveznog podnošenja zahteva za dozvolu.

Nemačka novinska agencija Tagesschau, koja je prva izvestila o pretresima, tvrdi da je FinFisher koristio “satelitske firme u drugim zemljama da bi izbegao stroga nemačka ograničenja izvoza softvera za nadzor”.

Većina antivirusnih programa detektuje proizvode kompanije FinFisher kao malver.


Prijavite se na našu mailing listu i primajte najnovije vesti (jednom dnevno) putem emaila svakog radnog dana besplatno:

Izdvojeno

Zloglasna ransomware grupa HelloKitty najavila povratak i novo ime

Zloglasna ransomware grupa HelloKitty najavila povratak i novo ime

Sajber kriminalci iz ransomware grupe ranije poznate kao HelloKitty objavili su da se naziv grupe menja u „HelloGookie“. Oni su objavili n... Dalje

Piramidalna šema prevare na Telegramu

Piramidalna šema prevare na Telegramu

Istraživači kompanije Kasperski upozorili su na prevarante koji koriste sofisticiranu taktiku da ukradu Toncoine (TON) od korisnika Telegrama širom... Dalje

Od početka godine ransomware grupa Akira napala 250 organizacija od kojih je pokušala da naplati 42 miliona dolara

Od početka godine ransomware grupa Akira napala 250 organizacija od kojih je pokušala da naplati 42 miliona dolara

Da posao sa ransomwareom cveta pokazuju i podaci o ransomware grupi Akira koja je za manje od godinu dana rada iznudila milione od na stotine pogođen... Dalje

Microsoft je i dalje brend koji se najviše zloupotrebljava u phishing napadima

Microsoft je i dalje brend koji se najviše zloupotrebljava u phishing napadima

Prema podacima kompanije Check Point, Microsoft je brend koji se najviše zloupotrebljavao, u čak 38% svih phishing napada u prvom kvartalu 2024. Ovo... Dalje

Farmakokriminal na internetu: Facebook, X i Instagram preplavljeni oglasima za kopije poznatih lekova

Farmakokriminal na internetu: Facebook, X i Instagram preplavljeni oglasima za kopije poznatih lekova

Hiljade lažnih onlajn apoteka koje prodaju kopije lekova širom sveta, uključujući i kopije popularnog Ozempica, leka za lečenje dijabetesa tipa ... Dalje