Šta bi korisnici mogli da nauče od stručnjaka za bezbednost
Vesti, 24.07.2015, 01:00 AM
Istraživači iz kompanije Google pitali su 231 stručnjaka za bezbednost i 294 korisnika interneta koji nisu stručnjaci o njihovoj praksi kada je u pitanju bezbednost. Ispostavilo se da se ove dve grupe veoma razlikuju kada su u pitanju prioriteti.
Onima koji nisu stručnjaci najvažnije je da koriste antivirusni softver, jake lozinke, da često menjaju lozinke, da posećuju samo web sajtove koji su im poznati i da ne dele lične podatke. S druge strane, za stručnjake je najbitnije da instaliraju ažuriranja softvera, da koriste jedinstvene lozinke, dvofaktornu autentifikaciju, jake lozinke i menadžere lozinki.
Stručnjaci prepoznaju koristi od ažuriranja. “Zakrpa, zakrpa, zakrpa”, kaže jedan od njih, dok one koji nisu stručnjaci brine potencijalna opasnost od ažuriranja softvera: “Ne znam da li je ažuriranje softvera uvek bezbedno. Šta ako preuzmete maliciozni softver?”, kaže jedan od korisnika. “Automatska ažuriranja softvera po mom mišljenju nisu bezbedna, s obziirom da mogu biti zloupotrebljena za preuzimanje malicioznog sadržaja.”
Stručnjaci prepoznaju neophodnost korišćenja jedinstvenih i jakih lozinki, kao i koliko korisni mogu biti menadžeri lozinki. Oni koji nisu eksperti ređe koriste menadžere lozinki - neki od njih misle da ih je teško koristiti, neki ne shvataju koliko korisni oni mogu biti, dok ostali jednostavno žele da zapisuju lozinke na papiru.
Još jedna zanimljivost je da oni koji nisu stručnjaci vole da koriste antivirusni softver, verovatno zbog toga što veruju da im antivirusni softver daje jednostavni, konkretni i naizgled jasan odgovor u vezi bezbednosnog statusa njihovog računara. Ali stručnjaci znaju da antivirusi nisu neprobojno rešenje, i zabrinuti su zbog velikog broja korisnika koji veruju u suprotno.
Obični korisnici izbegavaju sajtove koji su im nisu poznati, i posećuju pouzdane sajtove, verujući da su ovakvi sajtovi uvek sigurni. Oni izgleda nisu svesni da većina malicioznih sajtova nisu sajtovi napadača, već kompomitovani sajtovi koji se koriste za širenje malvera.
Na kraju, još jedna velika razlika između dve grupe je ta što stručnjaci češće koriste dvofaktornu autentifikaciju kada je ona dostupna. Obični korisnici često nisu sigurni kako ova opcija funkcioniše i koje su koristi od nje, kao i kako koristiti ovu mogućnost, te je zbog toga nevoljno koriste.
Izdvojeno
Lažni Claude Desktop sa domena Claude.ai širio SectopRAT malver
Istraživači kompanije Huntress otkrili su novu kampanju u kojoj su napadači preko Bing pretrage širili lažni instalacioni program za Claude Deskt... Dalje
Google uvodi selfi video kao novu opciju za oporavak naloga
Google je predstavio novu opciju za vraćanje korisničkih naloga koja koristi „selfi video“ za potvrdu identiteta korisnika kada uobičaj... Dalje
Adobe ispravio propust koji je mogao da omogući hakerima pristup WhatsApp razgovorima korisnika
Istraživači kompanije Guardio otkrili su ozbiljan bezbednosni propust u Adobe Acrobat ekstenziji za Google Chrome, koji je mogao da omogući napada... Dalje
ConsentFix: nova varijanta ClickFix napada krade Microsoft 365 naloge bez lozinke
Sajber kriminalci se sve više udaljavaju od malvera, oslanjajući se umesto toga na društveni inženjering koji iskorišćava uobičajenu korisni... Dalje
OpenAI: AI modeli izašli iz kontrolisanog okruženja i hakovali Hugging Face kako bi „prepisali“ odgovore na testu
OpenAI je objavio da su dva njegova modela veštačke inteligencije tokom internog testiranja uspela da izađu iz kontrolisanog okruženja bez pristup... Dalje
Pratite nas
Nagrade






Pratite nas preko RSS-a





