Trojanac AZORult inficira računare preko lažnih ProtonVPN instalacionih programa

Vesti, 20.02.2020, 02:30 AM

Trojanac AZORult inficira računare preko lažnih ProtonVPN instalacionih programa

Istraživači Kapersky Laba otkrili su lažni web sajt ProtonVPN-a koji je od novembra prošle godine korišćen za širenje AZORult malvera.

ProtonVPN je virtuelna privatna mreža otvorenog koda (VPN) koju je razvio i kojom upravlja Proton Technologies AG, švajcarska kompanija koja stoji iza email servisa ProtonMail koji korisnicima nudi komunikaciju zaštićenu end-to-end enkripcijom.

AZORult je trojanac koji krade podatke se prodaje za oko 100 dolara na ruskim hakerskim forumima, a takođe se zna da se koristi i za preuzimanje drugih malvera u napadima koji se odvijaju u više faza.

Ovaj trojanac je mnogo puta ranije korišćen za širenje ransomwarea, krađu podataka i kripto-valuta.

AZORult je dizajniran da sa inficiranog uređaja prikupi i isporuči što više osetljivih informacija svojim operaterima, od fajlova, lozinki, kolačića i istorije pregledača do novčanika kripto-valute i lozinki za prijavu na bankovne račune.

Kako su otkrili istraživači kompanije Kaspersky, web sajt protonvpn[.]store, koji je korišćen za isporučivanje lažnih ProtonVPN instalacionih fajlova, registrovan je preko ruskog registra u novembru 2019. godine.

Tada je započela i ova kampanja distribucije AZORult trojanca, a u tu svrhu su korišćeni baneri kao jedan od početnih vektora infekcije.

“Kada žrtva poseti lažni web sajt i preuzme lažni ProtonVPN instalacioni program za Windows, dobija kopiju AZORult botnet implantata”, objašnjava istraživač Kaspersky Laba Dmitrij Bestuzhev.

Nakon što se lažni ProtonVPN instalacioni fajl pod nazivom ProtonVPN_win_v1.10.0 [.]exe pokrene i inficira računar, malver počinje sakupljati informacije o sistemu koje se šalju na server za komadnu i kontrolu (C2) na kome se nalazi i lažni sajt.

AZORult trojanac zatim prelazi na „krađu kripto-valuta iz lokalno dostupnih novčanika (Electrum, Bitcoin, Etherium itd.), FTP prijava i lozinki iz FileZilla, korisničkog imena i lozinke za email nalog, informacija iz instaliranih pregledača (uključujući kolačiće), lozinke za WinSCP, Pidgin mesendžer i druge.”

Ovo nije prvi put da napadači koriste lažne VPN sajtove kako bi širili malvere. Jedan od poznatijih slučajeva je bila savršena kopija web sajta NordVPN-a koji se koristio kao platforma za širenje bankarskog trojanca.

Lažni VPN pod nazivom “Pirate Chick VPN” korišćen je prošle godine za inficiranje računara trojancem AZORult.

Više detalja o ovoj najnovijoj kampanji možete naći na sajtu kompanije Kaspersky.


Prijavite se na našu mailing listu i primajte najnovije vesti (jednom dnevno) putem emaila svakog radnog dana besplatno:

Izdvojeno

Nova prevara: hakeri u vašem WhatsApp nalogu

Nova prevara: hakeri u vašem WhatsApp nalogu

Istraživači kompanije Gen Digital upozoravaju na novu prevaru u kojoj korisnici sami, nesvesno, dele svoje WhatsApp naloge sa hakerima, verujući da... Dalje

Budući AI modeli donose nove sajber rizike, upozorava OpenAI

Budući AI modeli donose nove sajber rizike, upozorava OpenAI

OpenAI upozorava da bi buduće generacije velikih jezičkih modela mogle značajno da utiču na sajber bezbednost, povećavajući i napadačke i odbra... Dalje

Malver GhostPoster otkriven u 17 Firefox ekstenzija

Malver GhostPoster otkriven u 17 Firefox ekstenzija

Istraživači kompanije Koi Security otkrili su novu kampanju pod nazivom GhostPoster, u kojoj su napadači zloupotrebljavali logo fajlove Firefox eks... Dalje

Popularne Chrome i Edge ekstenzije potajno prikupljale razgovore sa ChatGPT-om i drugim AI alatima

Popularne Chrome i Edge ekstenzije potajno prikupljale razgovore sa ChatGPT-om i drugim AI alatima

Popularne ekstenzije za Chrome i Edge potajno su prikupljale razgovore korisnika sa AI četbotovima, a zatim te podatke prosleđivale trećim stranama... Dalje

Lažni ChatGPT Atlas vodi do ClickFix napada i krađe lozinki na macOS-u

Lažni ChatGPT Atlas vodi do ClickFix napada i krađe lozinki na macOS-u

Infostealeri, malveri koji kradu lozinke, kolačiće, dokumenta i druge osetljive podatke, postali su najbrže rastuća sajber pretnja u 2025. godini,... Dalje