Facebook-ov sistem za sprečavanje spama

Društvene mreže, 06.07.2010, 01:33 AM

Facebook-ov sistem za sprečavanje spama

Juče smo na našem sajtu objavili vest o navodnoj aplikaciji "Ko te gleda", koja je korisnike srpske mreže Facebook-a uposlila da rade za račun spamera i time rizikuju deaktiviranje vlastitih profila od strane Facebook administracije. To je dobar razlog da pojasnimo kako funkcioniše automatski anti-spam softver Facebook-a, kakva su "pravila igre" koja propisuje Facebook i šta se dešava sa onima koji ne poštuju ova pravila.

Prošle nedelje je na Facebook-ovom zvaničnom blogu objavljen post u kojem je objašnjeno kako funkcioniše Facebook-ov sistem za prevenciju spam-a. Prenosimo vam najvažnije delove teksta.

Spamovanje je neprihvatljiv oblik ponašanja na najvećoj društvenoj mreži na svetu, i u tom smislu, Facebook pod spamovanjem podrazumeva dva slučaja: u prvom slučaju, radi se o korisnicima koji uznemiravaju druge slanjem prevelikog broja poruka ili zahteva za prijateljstvom, u drugom slučaju, o ozbiljnijem kršenju pravila ove društvene mreže, kada neko/neki smišljeno spamuju druge u komercijalne svrhe.

Veoma mali broj korisnika Facebook-a je imao iskustva sa spamovanjem od strane nekog drugog, što je rezultat Facebook-ovog sistema napravljenog tako da otkrije svaku sumnjvu aktivnost i automatski upozori korisnika da se njegova aktivnost ili linkovi koje objavljuje smatraju neprikladnim.

Kad je u pitanju delovanje protiv spam-a, Facebook računa na svoje korisnike, što praktično znači da kad naiđete na nešto što vam izgleda kao spam, počev od zahteva za prijateljstvom osobe koju ne poznajete do linka ka sajtu sa zlonamernim programima, možete prijaviti administraciji Facebook-a.

Osim na prijave korisnika, Facebook se oslanja i na određene obrasce delovanja koji se smatraju neprihvatljivim i kvalifikuju kao spamovanje. Primera radi, ako 50 korisnika dobije istu poruku sa korisničkog profila na čijoj se listi prijatelja ovi ljudi ne nalaze i to u vremenskom periodu kraćem od sata, obično se radi o spamu. Isto tako, ako je ignorisano 75% zahteva za prijateljstvom koje je korisnik poslao, vrlo je verovatno da taj korisnik uznemirava druge korisnike koje pri tom uopšte ne poznaje.

Ovo nisu svi mehanizmi kojima se Facebook bori sa spamom i spamerima. Ali ceo Facebook-ov sistem odbrane od spama funkcioniše automatski u pogledu detekcije sumnjivih aktivnosti, njihovog blokiranja i upozoravanja korisnika koji uznemiravaju druge da to prestanu da čine.

Ako se opisano ponašanje korisnika nastavi, uprkos upozorenjima, Facebook deaktivira takav nalog. Iz tih razloga dekativirani nalozi su obično lažni ili kompromitovani (hakovani) nalozi. Kompromitovani nalog ulazi u postupak povraćaja pravom vlasniku. U svim drugim slučajevima, korisnik čiji je nalog deaktiviran, ima pravo na žalbu, koja se potom razmatra i ukoliko se zaključi da korisnik nije prekršio odredbe iz Facebook-ove Izjave o pravima i odgovornostima (Statement of Rights and Responsibilities), nalog ponovo biva aktiviran. O obaveštenjima Facebook-ove administracije možete doznati više na strani Centra za pomoć (Help Center).

Facebook-ov automatski sistem za sprečavanje spama takođe štiti korisnike od malicioznih sajtova koji mogu naneti štetu njihovim računarima ili ukrasti poverljive podatke korisnika. Kada se takav sajt uoči, on se dodaje blok listi i time se sprečava objavljivanje linka ka njemu na Zidu korisnika ili u porukama. Korisnik koji pokušava da podeli (share) takav link biva obavešten zašto se blokira takav pokušaj, ali mu se daje i mogućnost da dokaže da to nije tačno.

Povremeno Facebook blokira privremeno svako korišćenje skraćenih linkova uz pomoć servisa kakvi su Tiny URL ili bit.ly. U tom slučaju, dok traje blokada, korisnik može da pokuša sa korišćenjem drugog servisa za skraćivanje linkova ili da koristi originalni URL.


Prijavite se na našu mailing listu i primajte najnovije vesti (jednom dnevno) putem emaila svakog radnog dana besplatno:

Izdvojeno

Facebook želi da koristi slike koje nikada niste objavili za obuku AI modela

Facebook želi da koristi slike koje nikada niste objavili za obuku AI modela

Facebook već godinama koristi javne objave, fotografije i interakcije korisnika za obuku veštačke inteligencije. Kompanija je već iskoristila javn... Dalje

Facebook uvodi passkey – bezbedniji način prijave bez lozinke

Facebook uvodi passkey – bezbedniji način prijave bez lozinke

Facebook je najavio da uvodi passkey (digitalni ključ) kao novi način prijavljivanja na mobilnim uređajima, bez potrebe za klasičnim lozinkama. Ov... Dalje

Zašto sajber kriminalci traže posao na LinkedIn-u

Zašto sajber kriminalci traže posao na LinkedIn-u

Sajber kriminalci iz poznate grupe FIN6 predstavljaju se kao ljudi koji traže posao na platformama poput LinkedIn-a kako bi zarazili poslodavce malve... Dalje

Oglasi za lažne AI video generatore na Facebook-u i LinkedIn-u šire malvere

Oglasi za lažne AI video generatore na Facebook-u i LinkedIn-u šire malvere

Mandiant Threat Defens upozorava korisnike na prevaru iza koje stoji grupa UNC6032 koja na društvenim mrežama postavlja oglase za lažne AI video al... Dalje

TikTok video snimci šire malvere Vidar i StealC

TikTok video snimci šire malvere Vidar i StealC

Sajber kriminalci koriste TikTok video snimke za širenje malvera za krađu informacija Vidar i StealC u ClickFix napadima, upozorava Trend Micro. Re... Dalje