OpenAI koji stoji iza ChatGPT-a mogao bi da napusti Evropu zbog najavljenog zakona o veštačkoj inteligenciji

Vesti, 26.05.2023, 09:00 AM

OpenAI koji stoji iza ChatGPT-a mogao bi da napusti Evropu zbog najavljenog zakona o veštačkoj inteligenciji

Direktor kompanije OpenAI koja stoji iza ChatGPT-a Sem Altman izjavio je da bi predstojeći zakon EU o veštačkoj inteligenciji (AI) mogao primorati kompaniju da napusti Evropu. Ipak, on je napomenuo da će OpenAI pokušati da se pridržava novih pravila pre nego što donese odluku o povlačenju sa evropskog tržišta.

Ovaj zakon bi bio verovatno prvi koji bi posebno regulisao oblast veštačke inteligencije. Parlamentarci EU trenutno su u procesu izrade nacrta zakona koji bi upravljanje ovom tehnologijom uskladio sa odredbama Opšte uredbe o zaštiti podataka EU (GDRP).

Lideri EU smatraju da bi novi propisi o veštačkoj inteligenciji trebalo da pomire etičke zahteve, zaštite korisnike i demokratiju, a da istovremeno omoguće težnje za inovacijama u ovom sektoru.

Početkom meseca, evropski parlamentarci, Evropski savet i Evropska komisija postigli su konsenzus o tome šta bi trebalo da bude uključeno u nacrt zakona. Očekuje se da će poslanici u predstojećoj debati izneti konačne detalje zakona.

Altman je rekao Rojtersu da bi trenutni nacrt zakona EU o veštačkoj inteligenciji bio preterano regulisanje ove oblasti, ali i da su čuli da će biti povučen.

On je rekao da bi bilo tehnički nemoguće da OpenAI ispuni neke od zahteva za bezbednost i transparentnost Zakona o veštačkoj inteligenciji.

Zakon bi, na primer, zahtevao od AI kompanija da otkriju koji materijal zaštićen autorskim pravima je korišćen za obuku njihovih sistema jer mnogi u kreativnim industrijama optužuju ove kompanije da koriste rad umetnika, muzičara i glumaca za obuku sistema.

Na skupu na Univerzitetskom koledžu u Londonu, direktor OpenAI je izjavio da je optimista i da bi veštačka inteligencija mogla da stvori više radnih mesta i smanji nejednakost.

Međutim, sam Altman je ovog meseca svedočeći pred američkim zakonodavcima na Kapitol Hilu, priznao da veštačka inteligencija predstavlja „ozbiljan rizik“ ako se dozvoli da se razvija bez kontrole.

On se u Londonu sastao sa britanskim premijerom Rišijem Sunakom i direktorima AI kompanija DeepMind i Anthropic kako bi razgovarali o rizicima tehnologije, od dezinformacija do nacionalne bezbednosti, pa čak i „egzistencijalnih pretnji“, kao i propisima potrebnim za upravljanje ovom tehnologijom.

Drugi tehnološki giganti, kao što su Apple, Amazon i Meta, trenutno razvijaju i testiraju svoje AI generativne modele. I Google je najavio svoj AI model, Bard, za korisnike u SAD, ne pominjući EU. Bard će biti dostupan korisnicima u više od 180 zemalja, osim u EU i Kanadi. Mnogi veruju da je ovo isključivanje EU iz Googleovih planova rezultat toga što kompanija ne želi probleme zbog strogih evropskih propisa o zaštiti privatnosti.

Neki stručnjaci strahuju da bi superinteligentni sistemi veštačke inteligencije mogli da ugroze postojanje čovečanstva.

Na samitu G7 u Hirošimi, lideri SAD, Velike Britanije, Nemačke, Francuske, Italije, Japana i Kanade složili su se da stvaranje „pouzdane“ veštačke inteligencije mora biti „međunarodni poduhvat“.

Zabrinutost u vezi sa ChatGPT-om i drugim alatima veštačke inteligencije koji krše individualna prava privatnosti i prakse prikupljanja podataka EU, dovela je do toga da nekoliko zemalja članica pokrenu sopstvene istrage i čak privremeno ograniče pristup ChatGPT-u.

Novi zakon EU mogao bi postati globalno merilo za rešavanje problema povezanih sa tehnologijom veštačke inteligencije.

Prošlog meseca Evropski odbor za zaštitu podataka (EDPB) oformio je radnu grupu za praćenje i kontrolu ChatGPT-a i svih njegovih naslednika.

Foto: Jonathan Kemper / Unsplash


Prijavite se na našu mailing listu i primajte najnovije vesti (jednom dnevno) putem emaila svakog radnog dana besplatno:

Izdvojeno

Da li su vaše lozinke među najslabijim lozinkama?

Da li su vaše lozinke među najslabijim lozinkama?

Analiza više od 19 milijardi procurelih lozinki otkrila je i dalje prisutnu, široko rasprostranjenu pojavu ponovne upotrebe slabih lozinki. Lozinke,... Dalje

Prevare sa „tajanstvenim kutijama“ kradu podatke sa platnih kartica i novac sa računa kupaca

Prevare sa „tajanstvenim kutijama“ kradu podatke sa platnih kartica i novac sa računa kupaca

Istraživači kompanije Bitdefender upozorili su veoma sofisticirane prevare putem pretplata, za koje sajber kriminalci koriste „neverovatno ube... Dalje

Nalozi trećine korisnika interneta hakovani prošle godine zbog slabe lozinke

Nalozi trećine korisnika interneta hakovani prošle godine zbog slabe lozinke

Bar jedan onlajn nalog više od trećine (36%) ljudi prošle godine je hakovan zbog slabe ili ukradene lozinke, otkrilo je novo istraživanje FIDO al... Dalje

Google: Softverske ranjivosti nultog dana veoma tražene i sve ih je lakše nabaviti, a evo ko ih i zašto koristi

Google: Softverske ranjivosti nultog dana veoma tražene i sve ih je lakše nabaviti, a evo ko ih i zašto koristi

Sajber kriminalci su koristili najmanje 75 bezbednosnih ranjivosti za koje proizvođači softvera nisu znali - takozvane nulte ranjivosti - otkriva iz... Dalje

Microsoft glavna meta fišing napada, Mastercard se vratio na listu najčešće zloupotrebljavanih brendova

Microsoft glavna meta fišing napada, Mastercard se vratio na listu najčešće zloupotrebljavanih brendova

Microsoft je i dalje brend koji se najviše zloupotrebljava u fišing napadima. Ime tehnološkog giganta pojavljuje se u više od trećine (36%) svih ... Dalje