Štetni programi (Maliciozni programi)

Tekstovi o zaštiti, 15.10.2009, 02:40 AM

Štetni programi se mogu svrstati u sledeće grupe: crvi (worms), virusi, Trojanci, hakerske alatke i drugi. Svi oni su stvoreni sa ciljem oštećenja inficiranog kompjutera ili drugih umreženih uređaja.



Mrežni crvi

Ova kategorija obuhvata programe koji se šire putem LANa ili interneta sa ciljem:

  • Ulaska u udaljeni kompjuter

  • Umnožavanja u „zaraženom“ kompjuteru

  • Daljeg širenja u druge kompjutere

Crvi koriste različite mrežne servise za širenje:email, brze poruke (instant messaging),fajl-šering (P2P), IRC kanale, LAN, WAN itd.

Većina postojećih crva se šire kao fajlovi u različitim oblicima - kao email atačmenti, u ICQ ili IRC porukama, u linkovima ka fajlovima smeštenim na zaraženim sajtovima ili FTP serverima, fajlovima dostupnim preko P2P mreža itd.

Postoji i mali broj tzv. paket-crva; ovakvi crvi se šire kao mrežni paketi ili direktno ulaze u RAM kompjutera gde se nalazi kod koji ih pokreće.

Crvi koriste različite metode za ulazak u računar a kasnije i ka izvršnom kodu, uključujući:

  • Društveni inžinjering; e-mejlovikoji ohrabruju korisnike kojma su upućenida otvore atačment

  • Loše konfigurisane mreže; mreže kojeostavljaju uređaj otvorenim za pristup od spolja

  • Ranjivost operativnih sistema i aplikacija

Danas su štetočinski programi često mešovite tvorevine: crvi sada često uključuju funkcije Trojanaca ili su u stanju da zaraze exe fajlove na inficiranoj mašini. Oni nisu više samo „čisti“ crvi, već mešavina pretnji (opasnosti).



Klasični virusi

Ova grupa štetočinskih programa pokriva programe koji šire vlastite kopije kroz kompjuter u nastojanju da:

  • Pokrenu i/ili izvrše taj kod jednom kad korisnik izvrši određenu akciju

  • Prodre u druge resurse unutar inficiranog kompjutera

Za razliku od crva, virusi ne koriste mrežne resurse za ulaz u druge uređaje. Kopije virusa mogu da uđu u druge kompjutere samo ako je zaraženi fajl dostupan korisniku i ako je kod pokrenut od strane korisnika na zaraženom kompjuteru. To se može dogoditi na sledeće načine:

  • Virus zarazi fajlove na mreznim resursima kojima drugi korisnici imaju pristup

  • Virus zarazi prenosiv skladišni medij koji se onda spoji sa „čistim“ kompjuterom

  • Korisnik prikači infektivni fajl na email i pošalje ga „zdravom“ primaocu

  • Virusi su ponekad nošeni od crva kao dodatni „korisni“ teret

Trojanski programi

To je grupa koja uključuje široki spektar štetnih programa koji izvode akcije bez korisnikovog znanja ili saglasnosti: sakupljanje podataka i njihovo slanje sajber kriminalcima, uništavanje ili menjanje podatka sa ciljem pravljenja štete prouzrokujućiloše funkcionisanje kompjutera, ili korišćenja kapaciteta uređaja sa lošom pa i kriminalnom svrhom, kao što je slanje spamova.

Neki Trojanci oštećuju udaljeni kompjuter ili mreže bez znanja zaraženog kompjutera; to su Trojanci koji koriste inficirani kompjuter za učešće u DoS napadu na signiran (označen) sajt.



Hakerske alatke i drugi štetočinski programi

Ova raznovrsna grupa uključuje:

  • Alatke kao što su izrađivači (constructors) koji mogu biti korišćeni za stvaranje virusa, crva, Trojanaca

  • Programske biblioteke posebno razvijene za stvaranje štetnog softvera

  • Hakerske alatke koje vrše enkripciju inficiranih fajlova kako bi ih sakrili od antivirusnog programa

  • „Šaljivi“ programi koje ometaju normalno funkcionisanje kompjutera

  • Programi koji promišljeno pogrešno informišu korisnike o njihovim akcijama u sistemu

  • Drugi programi koji su signifikovani da direktno ili indirektno oštete lokalnu ili umrežene uređaje

Preuzeto sa: http://www.viruslist.com/en/viruses/encyclopedia


Prijavite se na našu mailing listu i primajte najnovije vesti (jednom dnevno) putem emaila svakog radnog dana besplatno:

Izdvojeno

Kako prepoznati prevarante na internetu pre nego što vam isprazne novčanik

Kako prepoznati prevarante na internetu pre nego što vam isprazne novčanik

Hakovali su korporativne imejlove, krali novac od ljudi i preduzeća i u svoje prevare umešali druge, nevine ljude koji su im, ne znajući šta rade... Dalje

Stvari koje radite svakog dana na internetu čine vas veoma nebezbednim

Stvari koje radite svakog dana na internetu čine vas veoma nebezbednim

Internet je godinama u životu većine nas. Zašto onda i dalje ponavljamo iste greške, koristimo slabe lozinke ili iste lozinke za različite naloge... Dalje

Kako se otarasiti lažnih profila na LinkedInu

Kako se otarasiti lažnih profila na LinkedInu

Među društvenim mrežama, LinkedIn ima jedinstvenu poziciju. Platforma je dizajnirana za komunikaciju među profesionalcima, što automatski podrazu... Dalje

Napad ''otmice razgovora'': kako funkcioniše i kako da se zaštitite

Napad ''otmice razgovora'': kako funkcioniše i kako da se zaštitite

Ciljani imejl napadi nisu ograničeni samo na fišing i kompromitovanje poslovne e-pošte (BEC, Business E-mail Compromise). Još jedna ozbiljna pretn... Dalje

Da li su pametni kućni uređaji zaista pametan izbor za vašu privatnost?

Da li su pametni kućni uređaji zaista pametan izbor za vašu privatnost?

Pametni kućni uređaji postaju sve popularniji poslednjih godina. Međutim, kako sve više ovih uređaja postaje međusobno povezano i kako prikuplj... Dalje