Facebook testira novi način upozoravanja korisnika na privatnost objava
Društvene mreže, 08.04.2014.
Facebook je nedavno počeo da testira novu funkciju čija je svrha da se korisnici upozore da će ono što nameravaju da objave biti javno dostupno. Mali plavi dinosaurus u pop-up prozoru će možda ubuduće upozoravati sve korisnike kada budu delili statusne poruke, linkove ili fotografije koje će biti vidljive svima. Korisnik može nenamerno objaviti nešto javno, a da to i ne primeti. To znači da će sve buduće objave korisnika biti javne sve dok ne on to sam ne promeni. Fotografije i misli korisnici često žele da dele samo sa svojim prijateljima. Ali istovremeno oni objavljuju linkove za novinske članke... Dalje
Facebook će primorati korisnike iOS i Androida da instaliraju Messenger a evo i kako
Društvene mreže, 10.04.2014.
Facebook će uskoro primorati sve korisnike da šalju poruke preko posebne aplikacije Messenger, tako što će ukloniti chat funkciju iz svoje glavne iOS i Android aplikacije. Facebook je već započeo obaveštavanje korisnika o ovoj promeni, a obaveštavanje evropskih korisnika započelo je juče. Korisnicima će biti ostavljene dve nedelje da preuzmu Messenger pre nego što im razmena poruka preko glavne Facebook aplikacije bude onemogućena. Facebook će onemogućiti slanje poruka iz glavne mobilne aplikacije zbog toga što je, kako navode u kompaniji, takav način slanja poruka spor. Dalje
LinkedIn zatražio od korisnika da odmah deinstaliraju dodatak za browser Sell Hack
Društvene mreže, 02.04.2014.
LinkedIn je upozorio svoje korisnike koji su preuzeli dodatak za browsere Sell Hack da ga odmah uklone iz browsera i kontaktiraju Sell Hack sa zahtevom da njihovi podaci budu obrisani. Dodatak za browser Sell Hack pojavio se u februaru kao beta verzija alata za pronalaženje skrivenih email adresa korisnika LinkedIna. Međutim, ispostavilo se da Sell Hack nije ni najmanje bezazlen alat, iako Sell Hack insistira na tvrdnji da je reč o alatu namnjenom marketing profesionalcima i da su svi podaci koje pronađe Sell Hack javno dostupni, te da Sell Hack ne radi ništa zlonamerno LinkedInu. Dalje
Facebook prošle godine hakerima isplatio 1,5 miliona dolara za bagove, najplaćeniji ruski i brazilski hakeri
Društvene mreže, 04.04.2014.
Rusi i Brazilci najčešće hakuju Facebook, a pri tom im Facebook plaća za to. Facebook je prošle godine, u okviru svog programa nagrađivanja bagova, istraživačima isplatio 1,5 miliona dolara, a najveći deo tog novca otišao je u Rusiju i Brazil odakle su hakeri koji su otkrili i prijavili Facebooku najopasnije bagove. Kompanija koristi informacije koje joj dostavljaju "whitehat" hakeri da bi ojačala društvenu mrežu i odbranila je od hakera sa lošim namerama. Rusi su prošle godine prijavili Facebooku 38 bagova, za koje je Facebook u proseku isplatio 3961 dolar, što ukupno iznosi 150518 dolara. Dalje
ThreatData: Kako nas Facebook štiti od malvera i fišinga
Društvene mreže, 27.03.2014.
Zaštita interne mreže kompanije ali i više od milijardu korisnika sajta je veliki izazov za Facebook. Korisnici društvene mreže su stalno meta svakojakih fišing napada i napada malvera, a interna mreža kompanije je takođe konstantno meta napada i glavni dobitak za hakere. Da bi se Facebook bolje branio od malvera, fišinga i drugih pretnji, Facebookov tim zadužen za bezbednost razvio je ThreatData, interni framework za prikupljanje i obradu svih informacija do kojih je moguće doći o pretnjama na internetu, koje pomažu kompaniji da brže i efikasnije odgovori na nove pretnje. Dalje
Zašto ukradeni Twitter nalozi vrede više od ukradenih kreditnih kartica
Društvene mreže, 28.03.2014.
Ukradeni Twitter nalozi trenutno vrede više od ukradenih kreditnih kartica na crnom tržištu, pokazuje istraživanje koje su sproveli Rand Corporation i Juniper Networks. Twitter nalozi se na crnom tržištu plaćaju više od ukradenih kreditnih kartica jer korisnici Twitter naloga često koriste ista korisnička imena i lozinke za različite naloge. Hakovanje Twitter naloga kriminalcima često otkriva vredne informacije o drugim nalozima korisnika, pa i o nalozima za e-banking i e-trgovinu. Krađa infromacija o nalogu na jednom sajtu može omogućiti kriminalcima pristup nalozima na drugih deset sajtova. Dalje